Belot – kako se igra i pravila

Belot (popularnije Bela) je kartaška igra veoma zastupljena u Hrvatskoj, Bugarskoj i Bosni. Može se igrati u dvoje, troje ili četvoro, s tim što se najčešće igra u četvoro.

Svaka partija se sastoji od dijeljenja, određivanja aduta, zvanja, igranja i sabiranja bodova.

Dijeljenje i određivanje aduta

Belot se igra špilom od 32 karte (kec, kralj, dama, žandar, X, IX, VIII, VII) ili mađarskim kartama -  umjesto znakova herc, tref, pik i karo su znakovi tikva, list, žir i srce. Djelilac nakon miješanja nudi špil igraču s lijeve strane da presiječe (igrač može presjeći ili udarcem ruke po špilu dati znak da ne  želi da siječe). Karte se dijele u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Karte smiju da se podignu jedino kada igrač ima pravo zvanja. U suprotnom se kažnjava igrom (162 boda).

Glavno obilježje bele u četvoro je da se igra u parovima. Dva suprotstavljena para imaju za cilj da zajedničkom igrom sakupe pola + 1 bodova od ukupne igre.

Svaki igrač dobija po tri karte okrenute licem nadolje, zatim još po tri karte (ukupno šest), i na kraju dvije karte u talonu koje se posebno odvajaju od prvih šest.

Prvih šest karata se podiže i počinje određivanje aduta. Prvi na redu je igrač sa desne strane djelioca. Igrač smije da pogleda karte tek kada zove, a kada ne zove, spušta karte na sto.

Igrač odlučuje da li će zvati (odrediti aduta) ili će reći dalje. Ako kaže dalje, diže talon, a pravo na određivanje aduta dobija sljedeći igrač sa desne strane, koji ima ista prava kao i prethodni. Kada na red dođe djelilac, on mora zvati. Kada neko pozove aduta, svi dižu talon i igra počinje.

Zvanje

Pod “zvanjem” se podrazumijeva poseban niz karata koje igrač ima u ruci, a koji mu donosi dodatne bodove. Postoje četiri tipa zvanja:

• Četiri iste karte:
  • 4 žandara: 200 bodova
  • 4 devetke: 150 bodova
  • 4 keca, desetke, kralja i dame: 100 bodova

Četiri osmice i četiri sedmice ne vrijede ništa.

• Niz karata u istoj boji (od 3 do 5 karata). Kada je u pitanju zvanje, poredak karata je sljedeći: kec, kralj, dama, žandar, desetka, devetka, osmica i sedmica.
  • 3 karte u nizu u istoj boji vrijede: 20 bodova
  • 4 karte: 50 bodova
  • 5 karata: 100 bodova
  • Šest ili sedam karata zaredom u istoj boji vrednuje se jednako kao i niz od pet karata, dakle 100 bodova.
• Osam karata zaredom u adutu naziva se “belot” i igrač koji je dobio belot automatski pobjeđuje, bez obzira na dotadašnji tok igre (kao da odjednom osvoji 501 bod u beli u dvoje, 701 bod u beli u troje ili 1001 bod u beli u četvoro).
• Kao i igra, belom se naziva i slučaj kada igrač u ruci ima kralja i damu u adutu. Bela vrijedi dodatnih 20 bodova.

Kod zvanja se obavezno prvo mora prijaviti najjače zvanje; ukoliko se utvrdi da je igrač imao jače zvanje, priznaje se prvo prijavljeno zvanje.

Zvanje se priznaje samo onom paru koji ima najjače (najvrednije) zvanje (izuzetak je bela). Drugom paru se ništa ne priznaje, čak ni u slučaju da u ruci imaju nekoliko slabijih zvanja koja zajedno vrijede više od zvanja suprotnog para.

Četiri iste karte (izuzev osmica i sedmica) jače su od niza od pet karata. Između dva niza sa jednakim brojem karata prednost ima onaj niz koji sadrži višu kartu, dakle niz osam, devet, deset, žandar slabiji je od niza devet, deset, žandar, dama.

Ako se pak dogodi da dva igrača iz suprotnih parova imaju jednako vrijedno zvanje, prednost dobija onaj koji je prije imao pravo na određivanje aduta (onaj koji je bliži djeliocu sa desne strane). Dozvoljeno je vezano zvanje (jedna ista karta učestvuje u dva zvanja).

Zvanje se pokazuje odmah na početku igre. Ostali igrači se pitaju da li imaju zvanje i, ako imaju, koliko i do koje karte, kako bi se utvrdilo ko ima pravo na zvanje (izuzetak je zvanje bele).

Igrač koji u ruci ima kralja i damu u adutu zove belu u trenutku kada prvi put baci jednu od te dvije karte. Važno je napomenuti da je igrač obavezan da jasno stavi do znanja ostalim igračima da ima zvanje bele, i to tako što će reći “bela” prilikom prvog bacanja kralja ili dame. Belu je obavezno najaviti, dok kod bacanja druge karte koja čini belu to nije obavezno, iako se može reći “od bele”.

Kod bele u četvoro, kada igrač ima pravo na zvanje, automatski pravo na zvanje ima i njegov partner.

Igra

Igru počinje prvi igrač sa desne strane djelioca. Slijedi ga igrač do njega, koji ne samo da mora da poštuje boju koja je bačena, nego treba da baci i kartu koja je jača od prethodno bačene karte. Na primjer, ako prvi igrač baci osmicu pik, a sljedeći igrač u ruci drži sedmicu pik i desetku pik, on mora na osmicu baciti desetku, a ne sedmicu. Igrač uvijek treba da baci jaču kartu, naravno ako je ima. Ukoliko igrač nema kartu u traženoj boji, baca adut. Ako nema ni aduta, može baciti bilo koju kartu po želji.

Ako je prva karta adut, sljedeći igrač ponovo mora baciti jaču kartu u adutu, ako je ima. Ali ako se odigra boja koja nije adut, a igrač koji je na redu nema kartu u toj boji pa zbog toga mora baciti adut, sljedeći igrač može baciti boju koja se prvobitno tražila i ne mora baciti jaču kartu, jer je bačen adut.

Na primjer, adut je srce, prvi igrač baci osmicu pik, a sljedeći igrač nema pikova pa baca bilo koje srce. Sljedeći igrač u ruci ima keca pik i sedmicu pik. Slobodno baca sedmicu pik, jer pravilo jače karte ne važi kada se neka boja siječe adutom. Igrač koji je bacio najjaču kartu nosi štih i igra prvi u sljedećem krugu.

Ako se prekrši bilo koje od navedenih pravila, protivniku/protivnicima se piše 162 boda. Tu se partija završava i kreće se iz početka, novim dijeljenjem.

Bodovanje

Svaki igrač skuplja svoje štihove.

Igrač koji nosi posljednji štih dobija još dodatnih 10 bodova. Igraču ili paru se zvanje (uključujući i belu) ne priznaje ukoliko nisu pokupili barem jedan štih. Ako igrač ili par pokupe sve štihove, dobijaju još dodatnih 90 bodova.

Takozvana čista igra (igra u kojoj nije bilo zvanja) iznosi 162 boda. Igrač ili  par koji je zvao mora sakupiti najmanje pola+1 bodova od ukupne igre ako želi da prođe. Dakle, ako je igra čista, za prolaz treba sakupiti 82 boda, u suprotnom se ne prolazi, nego se “pada”.

Zbir igre raste ukoliko je u dijeljenju bilo zvanja. Sva zvanja se sabiraju i dodaju na 162, a za prolaz se ponovo traži pola+1 od dobijenog iznosa. (ako je bilo 20 zvanja, igra iznosi 182, prolaz je 92; ako je bilo 50 zvanja, igra je 212, prolaz je 107 bodova).

Ako je par koji je zvao aduta prošao, tj. sakupio pola+1 bodova od ukupne igre, svakom paru se upisuju bodovi koje je uspio da sakupi.

Ako je par koji je zvao aduta pao, tj. nije sakupio pola+1 bodova od ukupne igre, sve bodove dobija suprotni par.

Pad se označava crticom, a ne nulom.

Vrijednost karata (bodovi)

Pobjeda

Kada je kraj? Cilj igrača ili para je da u posljednjem, odlučujućem dijeljenju sakupi onoliko bodova koliko mu nedostaje do dogovorene granice, bez obzira na to da li je sakupio pola+1 od ukupnog zbira igre (na primjer, ako se u beli u dvoje igrač nađe u situaciji da ima 496 bodova, dakle nedostaje mu još 5 bodova do kraja, a prva karta koju baci na početku je žandar u adutu, koji je najjača karta u igri i vrijedi 20 bodova, po pravilu se ovdje igra završava). Završiti može samo par koji osvoji štih.

Prema zvaničnim pravilima, mora se dostići dovoljan broj bodova i mora se osvojiti štih:

Pobjeđuje onaj ko prvi sakupi 1001 bod.