Bela (belot) – pravila i kako se igra

Belot (popularnije Bela) kartaška je igra vrlo raširena u Hrvatskoj, Bugarskoj i Bosni i Hercegovini. Može se igrati u dvoje, troje ili četvero, a najčešće se igra u četvero.

Svaka se partija sastoji od dijeljenja, određivanja aduta, zvanja, igre i zbrajanja bodova.

Dijeljenje i određivanje aduta

Belot se igra špilom od 32 karte (as, kralj, dama, dečko, X, IX, VIII, VII) ili mađaricama -  umjesto znakova herc, tref, pik i karo tu su znakovi bundeva, list, žir i srce. Djelitelj nakon miješanja nudi špil igraču s lijeve strane da ga presiječe (igrač može presjeći ili lupkanjem po špilu dati znak da ne  želi sjeći). Karte se dijele u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Karte se smiju podići tek kada igrač ima pravo zvanja. U suprotnom se kažnjava igrom (162 boda).

Glavna je značajka bele u četvero to što se igra u parovima. Dva suprotstavljena para zajedničkom igrom nastoje skupiti pola + 1 bod od ukupne igre.

Svaki igrač dobije po tri karte okrenute licem prema dolje, zatim još po tri karte (ukupno šest) i na kraju dvije karte u talonu, koje se posebno odvajaju od prvih šest.

Prvih šest karata se podiže i započinje određivanje aduta. Prvi je na redu igrač s djeliteljeve desne strane. Igrač smije pogledati karte tek kada zove, a kada ne zove, spušta karte na stol.

Igrač odlučuje hoće li zvati (odrediti aduta) ili će reći „dalje”. Ako kaže „dalje”, diže talon, a pravo na određivanje aduta dobiva sljedeći igrač s desne strane, koji ima ista prava kao i prethodni. Kada dođe red na djelitelja, on mora zvati. Kada netko zove aduta, svi dižu talon i igra počinje.

Zvanje

Pod „zvanjem” se podrazumijeva poseban niz karata koje igrač ima u ruci, a koji mu donosi dodatne bodove. Postoje četiri vrste zvanja:

• Četiri iste karte:
  • 4 dečka: 200 bodova
  • 4 devetke: 150 bodova
  • 4 asa, desetke, kralja ili dame: 100 bodova

Četiri osmice i četiri sedmice ne vrijede ništa.

• Niz karata u istoj boji (od 3 do 5 karata). Kod zvanja je poredak karata sljedeći: as, kralj, dama, dečko, desetka, devetka, osmica i sedmica.
  • 3 karte u nizu u istoj boji vrijede: 20 bodova
  • 4 karte: 50 bodova
  • 5 karata: 100 bodova
  • Šest ili sedam karata zaredom u istoj boji vrijedi jednako kao i niz od pet karata, dakle 100 bodova.
• Osam karata zaredom u adutu naziva se „belot” i igrač koji ima belot automatski pobjeđuje, bez obzira na dotadašnji tijek igre (kao da odjednom osvoji 501 bod u beli u dvoje, 701 bod u beli u troje ili 1001 bod u beli u četvero).
• Kao i sama igra, belom se naziva i slučaj kada igrač u ruci ima kralja i damu u adutu. Bela vrijedi dodatnih 20 bodova.

Pri zvanju se obvezno najprije mora prijaviti najjače zvanje; ako se utvrdi da je igrač imao jače zvanje, priznaje se samo prvo prijavljeno zvanje.

Zvanje se priznaje samo paru koji ima najjače (najvrjednije) zvanje (iznimka je bela). Drugom se paru ne priznaje ništa, čak ni ako u ruci ima nekoliko slabijih zvanja koja zajedno vrijede više od zvanja suprotnog para.

Četiri iste karte (osim osmica i sedmica) jače su od niza od pet karata. Između dvaju nizova s jednakim brojem karata prednost ima onaj koji sadrži višu kartu, pa je tako niz osam, devet, deset, dečko slabiji od niza devet, deset, dečko, dama.

Ako dva igrača iz suprotnih parova imaju jednako vrijedno zvanje, prednost ima onaj koji je ranije imao pravo na određivanje aduta (onaj koji je bliži djelitelju s desne strane). Dopušteno je vezano zvanje (ista karta sudjeluje u dvama zvanjima).

Zvanje se pokazuje odmah na početku igre. Ostale se igrače pita imaju li zvanje i, ako imaju, koliko, sve dok se ne utvrdi tko ima pravo na zvanje (iznimka je zvanje bele).

Igrač koji u ruci ima kralja i damu u adutu zove belu u trenutku kada prvi put baci jednu od tih dviju karata. Važno je napomenuti da je igrač dužan jasno dati do znanja ostalim igračima da ima zvanje bele, i to tako što će reći „bela” pri prvom bacanju kralja ili dame. Belu je obvezno najaviti, dok pri bacanju druge karte koja čini belu to nije obvezno, iako se može reći „od bele”.

Kod bele u četvero, kada igrač ima pravo na zvanje, automatski pravo na zvanje ima i njegov partner.

Igra

Igru počinje prvi igrač s desne strane djelitelja. Slijedi ga sljedeći igrač koji ne samo da mora poštovati bačenu boju nego mora baciti i kartu veću od prethodno bačene. Na primjer, ako prvi igrač baci osmicu pik, a sljedeći igrač u ruci drži sedmicu pik i desetku pik, on na osmicu mora baciti desetku, a ne sedmicu. Igrač uvijek mora baciti jaču kartu, naravno ako je ima. Ako igrač nema odgovarajuću kartu, baca aduta. Ako nema ni aduta, može baciti bilo koju kartu.

Ako je prva karta adut, sljedeći igrač opet mora baciti jaču kartu u adutu ako je ima. No ako se igra boja koja nije adut, a igrač koji je na redu nema odgovarajuću kartu pa zbog toga mora baciti aduta, sljedeći igrač može baciti boju koja se prvotno tražila i ne mora baciti jaču kartu jer je bačen adut.

Na primjer, adut je srce, prvi igrač baci osmicu pik, a sljedeći igrač nema pikova pa baca bilo koje srce. Sljedeći igrač u ruci ima asa pik i sedmicu pik. Slobodno baca sedmicu pik jer pravilo jače karte ne vrijedi kada se neka boja siječe adutom. Igrač koji je bacio najjaču kartu nosi štih i igra prvi u sljedećem krugu.

Ako se prekrši bilo koje od navedenih pravila, protivniku ili protivnicima se upisuju 162 boda. Time partija završava i kreće se ispočetka s novim dijeljenjem.

Bodovanje

Svaki igrač skuplja svoje štihove.

Igrač koji nosi zadnji štih dobiva još dodatnih 10 bodova. Igraču ili paru zvanje (uključujući i belu) ne priznaje se ako nisu pokupili barem jedan štih. Ako igrač ili par pokupi sve štihove, dobiva još dodatnih 90 bodova.

Takozvana čista igra (igra u kojoj nije bilo zvanja) iznosi 162 boda. Igrač ili  par koji je zvao mora skupiti najmanje pola + 1 bod od ukupne igre ako želi proći. Dakle, ako je igra čista, za prolaz treba skupiti 82 boda; u suprotnom se ne prolazi, nego se „pada”.

Zbroj igre raste ako je u dijeljenju bilo zvanja. Sva se zvanja zbrajaju i dodaju na 162, a od dobivenog iznosa za prolaz ponovno treba pola + 1 (ako je bilo 20 bodova zvanja, igra iznosi 182, a prolaz je 92; ako je bilo 50 bodova zvanja, igra iznosi 212, a prolaz je 107 bodova).

Ako je par koji je zvao aduta prošao, tj. skupio pola + 1 bod od ukupne igre, svakom se paru upisuju bodovi koje je uspio skupiti.

Ako je par koji je zvao aduta pao, tj. nije skupio pola + 1 bod od ukupne igre, sve bodove dobiva suprotni par.

Pad se označava crticom, a ne nulom.

Vrijednost karata (bodovi)

Pobjeda

Kada je kraj? Cilj je igrača ili para da u zadnjem, odlučujućem dijeljenju skupi onoliko bodova koliko mu nedostaje do dogovorene granice, bez obzira na to je li skupio pola + 1 od ukupnog zbroja igre (na primjer, ako se u beli u dvoje igrač nađe u situaciji da ima 496 bodova, dakle nedostaje mu još 5 bodova do kraja, a prva karta koju baci na početku kruga je dečko u adutu, najjača karta u igri, vrijedna 20 bodova, igra po pravilu ovdje završava). Završiti može samo par koji osvoji štih.

Prema službenim pravilima mora se dosegnuti dovoljan broj bodova i osvojiti štih.

Pobjeđuje onaj tko prvi skupi 1001 bod.